Sazetak
Abstract:
In this paper, we plan to examine how Herbert Marcuse demystifies the overall technical and technological development and its impact on human understanding of the world and society. In addition to the analysis of Marcuse’s views on the undoubtedly unprecedented industrial development in the history of humankind, the paper seeks to emphasize how he tried to scrutinize what happens with the consciousness in such circumstances, and whether within such an order it is even possible to speak of a pluriperspective understanding of the world, since all human views have been overcome and reduced to only one. However, Marcuse found a possible way out in the aesthetic transcendence of one-dimensionality, since only there the consciousness has not yet been provoked in a clearly calculated way.
Keywords: Marcuse, technical and technological development, aesthetics, consciousness, one-dimensionality, art, culture
Abstract:
U radu planiramo ispitati na koji način Herbert Marcuse demistificira ukupni tehničko-tehnološki razvoj, te njegov utjecaj na čovjekovo razumijevanje svijeta i društva. Pored analize Marcuseovih stavova o neupitno besprimjernom industrijskom razvoju u povijesti čovječanstva, u radu se nastoji istaći kako je Marcuse pokušao razmotriti šta se to u takvim okolnostima događa sa sviješću, te da li je unutar takvog poretka uopšte više moguće govoriti o pluriperspektivnom razumijevanju svijeta, budući da su svi ljudski pogledi savladani i reducirani na isključivo jedan. Ipak, Marcuse mogući izlaz vidi u estetičkom transcendiranju jednodimenzionalnosti, budući da samo još tu svijest nije na jasno proračunat način isprovocirana.
Ključne riječi: Marcuse, tehničko-tehnološki razvoj, estetika, svijest, jednodimenzionalnost, umjetnost, kultura
Abstract:
This paper aims to outline the relationship between God and human freedom in the classical tradition. The authors start from contemporary conceptions that advocate the idea of complete autonomy of the human will (Swinburne and Plantinga) and indicate the problematic nature of this position starting from the question: if God is truly the Creator, can man's freedom and his will be beyond God’s creative act? The classical Christian tradition (as well as other classical theists within Judaism and Islam) understands God as reason why something exists for as long as it exists. Everything that exists in any possible way owes its existence to the Creator at every moment. It is no different with human freedom. Starting from Thomas Aquinas and some of his contemporary interpreters, the authors of the article maintain that the relationship between God and freedom should therefore be thought of differently: God, as the First Cause, also allows human free acts to be, but man has the freedom within created reality to choose good or evil.
Keywords: God, man, freedom, free will defence, classical theism
Abstract:
Nakana je ovoga priloga skicirati odnos Boga i čovjekove slobode u klasičnoj tradiciji. Autori polaze od suvremenih koncepcija koji zastupaju ideju potpune autonomije čovjekove volje (Swinburne i Plantinga) te ukazuju na problematičnost te pozicije polazeći od pitanja: ako Bog uistinu jest Stvoritelj, može li čovjekova sloboda i njegova volja biti onkraj njegovog stvaralačkog čina? Klasična kršćanska tradicija (kao i drugi klasični teisti unutar židovstva i islama) Boga razumije kao razlog zašto nešto uopće jest tako dugo dok jest. Sve što na bilo koji način postoji duguje u svakom trenutku svoje postojanje Stvoritelju. Drugačije nije niti s čovjekovom slobodom. Polazeći od Tome Akvinskog i nekih njegovih suvremenih interpretatora, autori priloga drže kako odnos Boga i slobode, stoga, valja misliti na drugačiji način: Bog kao Prvi uzrok, i ljudskim slobodnim činima daje da budu, no čovjek ima slobodu unutar stvorene zbilje birati dobro ili zlo.
Ključne riječi: Bog, čovjek, sloboda, obrana iz slobodne volje, klasični teizam
Abstract:
He was a professor with wonderful manners. He captivated us with a certain elegance. He seemed to us both distant and close. It was as if he belonged to a special spiritual space. He stood outside the uniformity of the world around us. Before him you had to have respect for philosophical thought. For him, philosophy was not only a job and a calling, but also a human destiny. Hence, he possessed some strength to convey to us that feeling of authenticity and respect for the study we chose. Of course, that filled us with a kind of special elation and, at the time, extremely necessary self-confidence.
Abstract:
Bio je to profesor divnih manira.Plijenio je nekom otmjenošću.Činio nam se istovremeno dalek i blizak.Kao da je pripadao jednom posebnom duhovnom prostoru. Stajao je izvan uniformnosti svijeta koji nas je okruživao. Pred njim ste morali imati poštovanje za filozofsku misao.Filozofija je za njega nije bila samo posao i poziv već, i ljudsko određenje.Otuda je posjedovao neku snagu da na nas prenese taj osjećaj autentičnosti i respekta za studij koji smo izabrali. Naravno, to nas je ispunjavalo jednom vrstom posebnog ushićenja i, tada, prijeko potrebnog samopuzdanja.
Abstract:
In this paper, on the occasion of the fortieth anniversary of the death of the Bosnian and Herzegovinian philosopher Kasim Prohić, I systematize some of the key reflections that I explained in detail in the book The Triumphal Arch of Philosophy. In a broader sense, I try to situate Kasim Prohić's philosophical work in the context of the thinker of the "authentic spirit of Bosnia" within the framework of contemporary European philosophical thought. I point out the need to take Kasim Prohić's philosophical work outside the framework of "aesthetics" and "critical theory of society" and propose what I define as a non-dogmatic approach to his philosophical work. This leads to the need to establish a dialogue between Kasim Prohić and other contemporary philosophers, primarily a dialogue with Manfred Frank and Hans Blumenberg, about which I wrote extensively in early mentioned book, and for the purposes of this paper I have outlined only the basic starting points. Ultimately, and in the context of the philosophical manner of asking questions about tradition, I try to treat Kasim Prohić's philosophical work as a kind of prolegomena for the Bosnian spirit of European philosophy.
Key words:
philosophy of art, phenomenology of the edge, tradition, culture
Abstract:
U radu, povodom četredesete godišnjice smrti bosanskohercegovačkog filozofa Kasima Prohića, sistematiziram neka od ključnih promišljanja koja sam detaljno obrazložio u knjizi Slavoluk filozofije: studija o krletki kulture Kasima Prohića. U širem smislu, filzofsko djelo Kasima Prohića pokušavam situirati u kontekst mislitelja "autentničnog duha Bosne" u okviru savremene evropske filozofske misli. Ukazujem na potrebu da se filozofsko djelo Kasima Prohića izvede van okvira "estetike" i "kritičke teorije društva" te predlažem ono što određujem kao nedogmatski pristup njegovom filozofskom radu. Iz ovoga proističe potreba za uspostavljanjem dijaloga između Kasima Prohića i drugih savremenih filozofa, u prvom redu dijaloga sa Manfredom Frankom i Hansom Blumenbergom, o čemu sam ekstenzivno pisao u istoimenoj knjizi, a za potrebe ovog rada konturisao tek osnovna polazišta. U konačnici, a u kontekstu filozofskog manira postavljanja pitanja o tradiciji, filozofsko djelo Kasima Prohića pokušavam tretirati kao svojevrsnu prolegomenu za bosanski duh evropske filozofije.
Ključne riječi:
filozofija umjetnosti, fenomenologija ruba, tradicija, kultura
Abstract:
This paper on Kasim Prohić aims to present in an autochthonous way a piece of Bosnia and Herzegovina's intellectual traditions to prevent our heritage from being "researched and presented" by disinterested observers or "bystanders" without substantial attachment to the regional culture. That is why it's necessary to observe this paper as authentic, because of its many evident matters, but also for the nature of geophilosophy and geopolitics. Professor Prohić's life and work were an "open form", much needed for everyone, but at the same time dangerous for his spiritual and overall survival. Professor Prohić's ethical and responsible engagement opposed the "Greater Serbian nationalists, even when they didn't think they would replace the five-pointed star with a cockade". That is why it is with the right to assert that Professor Prohić's overall involvement always emphasized Bosnian uniqueness and independence.
Key words:
Bosnia and Herzegovina, bosnian uniqueness, independence, tradition, culture, nationalism, geophilosophy, geopolitics
Sadržaj:
Istraživanja i rad o Kasimu Prohiću imaju za cilj da dio bosanskohercegovačke tradicije koja se odnosi na intelektualce bude prezentiran na autohton način, kako se i dalje ne bi čekalo da našu baštinu "istražuju i prezentiraju" nezainteresirani posmatrači "sa strane" bez supstancijalne vezanosti za ovdašnju kulturu. Zbog toga i ovo istraživanje o profesoru Prohiću treba promišljati na izvoran način, i to u ime mnogih stvari toliko očevidnih, pa i u ime egzemplarnosti Bosne i Hercegovine za svaku geofilozofiju i geopolitiku. Život i djelo profesora Prohića bila je „otvorena forma“, koja je bila potrebna za sve, ali istovremeno veoma opasna za njegovu duhovnu i svekoliku opstojnost. Profesor Prohić se svojim etičkim i odgovornim angažmanom suprotstavljao „velikosrpskim nacionalistima i onda kad oni još nisu ni mislili da će petokraku zvezdu da zamene kokardom“. Zato se s pravom može ustvrditi da je profesor Prohić u svom ukupnom angažmanu uvijek isticao bosansku posebnost i samostalnost.
Ključne riječi: Bosna i Hercegovina, bosanskohercegovačka, bosanska posebnost, samostalnost, tradicija, baština, kultura, nacionalizam, geofilozofija, geopolitika.
Abstract:
The author claims in the article that the technosphere denotes the last frontier of metaphysical thought within which both aesthetics as a philosophical discipline and the aesthetic are replaced by the concepts of aisthesis, figuration and visualisation after the end of all conceptual-categorical systems of thought about the essence of art from Kant to Hegel and Schelling to Adorno, still appear as relics of language and its onto-logical structure of telling "about" the world. Aesthetics emerged during the rise of rationalism and modern technology. Aisthesis, figuration and visualisation are conceptual tools that connects the thought of the technosphere and its world-forming "aesthetic objects". How else can we think of art that appears in the space and time of a picture without a world, with which "life" itself becomes aestheticised, and works of art lose the aura of beauty and sublimity as the fundamental concepts of aesthetics in general?
Key words: figuration, aisthesis, visualisation , technosphere
Sadržaj:
Autor u članku ustvrđuje kako je tehnosfera posljednja granica metafizičkoga mišljenja unutar kojeg se i estetika kao filozofijska disciplina i ono estetičko kojeg nadomještaju pojmovi aisthesisa, figuralnosti i vizualizacije nakon kraja svih pojmovno-kategorijalnih sustava mišljenja o biti umjetnosti od Kanta preko Hegela i Schellinga do Adorna i dalje pojavljuju kao relikti jezika i njegove onto-logičke strukture kazivanja „o“ svijetu. Estetika je nastala u doba uspona racionalizma i moderne tehnologije. Aisthesis, figuralnost i vizualizacija su pojmovne hvataljke za ono što spaja mišljenje tehnosfere i njezine svjetotvorne „estetske objekte“. Kako još misliti umjetnost koja se pojavljuje u prostoru i vremenu slike bez svijeta s kojom i sam „život“ postaje estetizacija, a umjetnička djela gube auru ljepote i uzvišenosti kao temeljnih pojmova estetike uopće?
Ključne riječi:
figuralnost, aisthesis, vizualizacija, tehnosfera
Žarko PAIĆ
KAKO JOŠ MISLITI UMJETNOST? 9
Ahmed KICO
PEDAGOŠKI I DRUŠTVENI ANGAŽMAN KASIMA PROHIĆA 35
Tomislav TADIĆ
FILOZOFIJA I MODERNOST U DJELU KASIMA PROHIĆA:
PROLEGOMENA ZA BOSANSKI DUH EVROPSKE FILOZOFIJE 55
Fuad ĐIDIĆ
FILOZOF KASIM PROHIĆ 73
Branko MURIĆ - Danijel TOLVAJČIĆ
BOG-ČOVJEK-SLOBODA:
OGLED O ODNOSU BOGA I ČOVJEKOVE SLOBODE NA TRAGU KLASIČNE TRADICIJE 85
Kerim SUŠIĆ - Bajram DIZDAREVIĆ
UTJECAJ INDUSTRIJALIZACIJE NA ČOVJEKOVO RAZUMIJEVANJE SVIJETA U MIŠLJENJU
HERBERTA MARCUSEA
Žarko PAIĆ
HOW TO THINK THE ART?
Ahmed KICO
PEDAGOGICAL AND SOCIAL ENGAGEMENT OF KASIM PROHIĆ
Tomislav TADIĆ
PHILOSOPHY AND MODERNITY IN THE WORK OF KASIM PROHIĆ:
PROLEGOMENA FOR THE EUROPEAN SPIRIT OF BOSNIAN PHILOSOPHY
Fuad ĐIDIĆ
PHILOSOPHER KASIM PROHIĆ
Branko MURIĆ - Danijel TOLVAJČIĆ
GOD-MAN-FREEDOM:
AN ESSAY ON THE RELATIONSHIP BETWEEN GOD AND MAN’S FREEDOM
Kerim SUŠIĆ - Bajram DIZDAREVIĆ
THE INFLUENCE OF INDUSTRIALIZATION ON HUMAN UNDERSTANDING OF
THE WORLD IN HERBET MARCUSE’S PHILOSOPHY